Zadovoljna
Zadovoljna

RADNICI U NJEMAČKOJ: Šta ako vaš poslodavac kaže da ste radili manje sati nego što ste stvarno radili?

740

Radno vrijeme za plaću – to je dogovor kad radite kao zaposlenik.

Ali što ako vaš poslodavac kaže da ste radili manje sati nego što ste stvarno radili?

t-online objašnjava što možete učiniti ako vaš poslodavac evidentira netočno radno vrijeme.

Greške u sustavu ili unosu tipični su slučajevi u kojima tvrtke netočno evidentiraju radno vrijeme svojih zaposlenika.

Ovo je obično pogreška, no, može se dogoditi i da poslodavci namjerno netočno evidentiraju radno vrijeme, odnosno izvrše prijevaru s radnim vremenom.

“Namjerno netočno bilježenje radnog vremena vjerojatno će se dogoditi prije svega u područjima rada u kojima bi ispravno bilježenje otkrilo zakonske povrede”, kaže Nathalie Oberthür, odvjetnica i predsjednica odbora za radno pravo Njemačke odvjetničke komore (DAV) zA t-online.

Kao primjere navodi kršenje zakona o minimalnoj plaći ili radnom vremenu, rad na crno i navodne mini poslove koji zapravo nisu mini poslovi.

„Iz tog razloga u raznim sektorima postoje zakonske obveze za ispravno bilježenje radnog vremena“, kaže Oberthür.

Tko provjerava mjerenje vremena?

Netočno evidentiranje radnog vremena od strane poslodavca zaposlenici mogu prepoznati jedino usporedbom podataka s evidencijom koju su sami izradili.

Ako primijete bilo kakve nedosljednosti, prema riječima odvjetnice Oberthür, zaposlenici bi se trebali žaliti poslodavcu ili – ako postoji – radničkom vijeću.

Ako ni to ne pomogne, mogu “pozvati odvjetnika, a po potrebi i nadležna nadzorna tijela”, savjetuje odvjetnica.

Kako se mora dokazati prijevara radnog vremena?

Kako bi mogli dokazati prijevaru radnog vremena od strane poslodavca, zaposlenici ne mogu izbjeći dodatni rad:

„Svoje radno vrijeme možete dokazati samo tako da pažljivo vodite vlastitu evidenciju“, kaže Nathalie Oberthür.

Koliki je rizik od prijevare radnog vremena?

Kršenje zakonskih obveza evidentiranja radnog vremena rezultirat će novčanom kaznom za poslodavca.

Ako uz to svojim zaposlenicima isplaćuje premalu plaću zbog pogrešno evidentiranog radnog vremena, to je ponekad upravni prekršaj. To je slučaj ako ne isplaćuje minimalnu plaću.

Na kraju, ali ne manje važno, poslodavac također može biti pozvan na odgovornost prema članku 266.a Kaznenog zakona (uskraćivanje plaće).

Osim toga, moguće je da poslodavci varaju s radnim satima kako bi morali plaćati manje poreza i doprinosa. Tada počine, među ostalim, i kazneno djelo porezne utaje.

Osim naknadnog plaćanja utajenog poreza, moguće posljedice su i zatvorska kazna te zabrana daljnjeg bavljenja obrtom.

Kliknite na sliku a zatim se vratite na tekst